Izračunaj potrošnju goriva svog automobila lako i tačno pomoću našeg online kalkulatora. Unesi pređenu udaljenost, količinu utočenog goriva i cenu po litru, a alat će automatski izračunati prosečnu potrošnju (L/100 km), trošak po vožnji i ukupne mesečne troškove goriva.
Kalkulator pamti tvoja merenja, prikazuje istoriju potrošnje i daje realan prosek koji ti pomaže da kontrolišeš troškove i voziš ekonomičnije.
| Datum | Km | Litara | L/100km | km/L | MPG |
|---|
Istorija se čuva samo u tvom pregledaču (localStorage).
Formula: (utočeno gorivo ÷ pređena udaljenost) × 100 = L/100 km. 1 galon (US) = 3,785 L; 1 milja = 1,609 km.
Razumevanje potrošnje goriva
Potrošnja goriva je jedan od najvažnijih pokazatelja koliko je jedan automobil zapravo „ekonomičan“, ali i trošak koji najviše zna da zaboli džep svakog vozača. Mnogi je posmatraju samo kao brojku na tabli ili račun sa pumpe, ali iza te cifre krije se mnogo više, a to je način na koji voziš, stanje motora, put kojim se krećeš i kvalitet goriva koji sipaš.
Kada razumeš kako sve zapravo funkcioniše, možeš da voziš pametnije, da uštediš, ali i da na vreme primetiš ako tvoj auto troši više nego što bi trebalo.
Šta zapravo znači potrošnja goriva
Potrošnja goriva označava količinu goriva koju vozilo potroši da bi prešlo određenu udaljenost. Najčešće se izražava u litrima na 100 kilometara (L/100 km), a što je taj broj manji, automobil je efikasniji.
Formula za izračunavanje potrošnje goriva je jednostavna:
Potrošnja = (utočeno gorivo ÷ pređena udaljenost) × 100.
Dakle, ako automobil pređe 250 kilometara i potroši 17,5 litara goriva, prosečna potrošnja iznosi 7 L/100 km.
Iako deluje trivijalno, upravo to koliko možeš precizno izračunati potrošnju pravi razliku između približne i stvarne vrednosti potrošnje goriva.
Za najtačniji rezultat preporučuje se da se rezervoar napuni do vrha, zatim pređe najmanje dvesta kilometara normalnim tempom, i ponovo natoči. Tako dobijaš realan uvid u to koliko tvoj automobil zaista troši i kolika je tvoja kilometraža.
Praćenje potrošnje goriva nije samo pitanje znatiželje već ono ima realne finansijske i tehničke koristi.
- Pomaže ti da otkriješ tehničke probleme (ako potrošnja naglo poraste).
- Omogućava planiranje budžeta za gorivo.
- Pokazuje koliko je tvoje vozilo efikasno u odnosu na deklarisane vrednosti.
- Pomaže ti da uporediš vozila ako planiraš kupovinu novog automobila.
- Smanjuje štetne emisije CO₂ i doprinosi ekološki svesnijoj vožnji.
Prema istraživanju Evropske komisije (climate.ec.europa.eu), realna potrošnja goriva često je 20 % viša od fabrički deklarisane, što znači da većina vozača troši više nego što očekuje.
Faktori koji utiču na potrošnju goriva

Na potrošnju goriva utiče više stvari nego što većina vozača misli. Nije to samo do motora ili starosti auta već mnogo više ima veze sa tim kako voziš, u kojim uslovima i koliko brineš o svom vozilu. Sve se svodi na to koliko često i kako motor mora da radi da bi te pomerio s mesta.
Prvo i najvažnije, stil vožnje. Ako voliš da pritisneš gas čim se upali zeleno, pa naglo zakočiš na sledećem semaforu tada ne možeš očekivati malu potrošnju. Motor tada troši mnogo više goriva jer stalno ubrzava i usporava. S druge strane ako voziš ravnomerno, bez trzanja i naglih poteza, razlika se vidi odmah čak i litra ili dve manje na 100 kilometara. Nije bez razloga što takozvana eco vožnja postaje sve popularnija.
Druga stvar je težina vozila i sve što vučeš sa sobom. Auto je kao čovek, što je teži, teže mu ide. Ako stalno držiš pola gepeka punog alata, zimske lance, stare stvari i još krovni nosač iznad, tvoj motor radi više i troši više. I par desetina kilograma viška može praviti razliku, pogotovo na dužim putovanjima. A da ne pričamo o krovnim koferima i nosačima koji dodatno kvare aerodinamiku kao da stalno guraš zid kroz vazduh.
Zatim, tu je tehničko stanje automobila. Mnogi se iznenade kada shvate da zapušen filter vazduha ili loš pritisak u gumama mogu povećati potrošnju i do 10–15%. Kad gume nisu dovoljno naduvane, motor mora jače da „vuče“, a to znači više goriva. Isto važi i za svećice, ulje, senzore ako nešto nije u balansu, trošiš više nego što bi trebalo. Redovan servis i provera osnovnih stvari često znače više od bilo kakvih „čarobnih aditiva“.
Ni vremenski uslovi nisu bez uticaja. Zimi auto troši više jer se duže zagreva i motor radi u hladnijem okruženju, a leti klima uzme svoje. U gradskoj vožnji, uključena klima može dodati i litar potrošnje na sto kilometara, a zimi, dok auto stoji i greje se, zapravo troši gorivo bez da se pomeri metar.
Tu je i vrsta puta. U gradu semafori, gužve, čekanja potrošnja uvek skoči. Na otvorenom putu, gde se vozi ravnomerno, motor diše punim plućima i troši manje. Zato se u praksi razlika između gradske i vangradske vožnje zna kretati i do 30%, a prilagođavanje stila vožnje i redovno održavanje vozila mogu doprineti značajnom smanjenju potrošnje goriva.
Konačno, gorivo samo po sebi igra ulogu. Ako sipaš gorivo lošijeg kvaliteta, sa više nečistoća i slabijim sagorevanjem, potrošnja će rasti i motor će se brže prljati. Proizvođači nisu bez razloga precizni kad pišu koje gorivo tvoj auto treba da koristi, a odstupanja mogu dugoročno napraviti više štete nego koristi.
Kada se sve sabere potrošnja goriva je zapravo ogledalo svega što se dešava između tebe i tvog automobila. Na nju utiču tvoje navike, stanje vozila, gorivo, vreme i put. I zato nema univerzalne formule, dva ista auta u rukama različitih vozača nikada neće trošiti isto.
Realna vs. fabrička potrošnja
Skoro svi vozači primete da auto u praksi troši više nego što piše u fabričkom katalogu.
To nije greška jer laboratorijska merenja se rade u idealnim uslovima bez vetra, sa idealnim pritiskom u gumama, bez opterećenja i dodatne opreme.
U stvarnom svetu, svaka promena uslova povećava potrošnju.
Prema International Energy Agency (iea.org), prosečna realna potrošnja novijih automobila je 10–25 % viša od deklarisane.
Zato kada upoređuješ automobile, uvek dodaj barem 1 L/100 km „rezerve“ na zvanične podatke.
Zablude o potrošnji goriva
1. „Manji motor uvek troši manje.“
Ne mora da znači to ako je automobil težak ili se često vozi pod opterećenjem, manji motor može raditi u višem broju obrtaja i trošiti više.
2. „Dizel je uvek isplativiji.“
Ne nužno. Dizel vozila su skuplja za održavanje, a razlika u ceni goriva često ne opravdava veću početnu investiciju, osim ako voziš više od 20 000 km godišnje.
3. „Vožnja na leru ne troši gorivo.”
Mit” Motor u praznom hodu i dalje troši gorivo, u proseku 0,6–1 L/h. Motor jedino ne troši gorivo kad je u brzini i kreće se bez dodavanja gasa, na primjer kad se spuštamo nizbrdo.
4. „Zagrej motor dok stoji.”
Nema potrebe jer moderni motori su projektovani da se greju u vožnji. Dugo stajanje samo nepotrebno troši gorivo.
Kako da vodiš evidenciju o potrošnji
Najlakše je koristiti kalkulator koji automatski beleži svako punjenje.
Na primer, ako koristiš naš kalkulator potrošnje goriva, možeš uneti:
- pređenu kilometražu,
- utočeno gorivo,
- cenu goriva,
- mesečnu kilometražu,
Sistem sam računa sve: L/100 km, trošak po vožnji, mesečni trošak i istorijski prosek.
Istoriju možeš i izvesti kao CSV fajl da bi pratio promene kroz vreme.
Možda te zanima: